Dijagnostika
Kompletan oftalmološki pregled + OCT
Šta podrazumeva kompletan oftalmološki pregled?
Oftalmološki pregled predstavlja važan deo brige o vašem zdravlju. Preko čula vida čovek prima oko 80% nadražaja iz spoljašnje sredine, te funkcija vida igra jednu od ključnih uloga u kvalitetu života.
Kao i svaki pregled lekara, oftalmološki pregled počinje uzimanjem anamneze — razgovorom sa pacijentom o razlogu dolaska, trenutnim i ranijim simptomima, ranijim operacijama i bolestima oka, kao i postojanju sistemskih bolesti kod članova porodice.
Nakon toga oftalmolog proverava položaj i pokretljivost očnih jabučica, vidnu oštrinu (čitanje simbola na daljinu i blizinu) i pregleda prednji segment oka na biomikroskopu (špalt lampi) pod raznim uvećanjima. Merenje očnog pritiska je sastavni deo pregleda — lekar nakon ukapavanja anestetika i boje bezbolno meri očni pritisak.
Da bi se potpuno sagledao zadnji segment oka, tj. očno dno, potrebno je ukapati kapi za širenje zenica i sačekati 15-20 minuta. Nakon širenja zenica vid na blizinu će biti zamućen narednih par sati — preporuka je da obezbedite prevoz nakon pregleda. Oftalmolog potom sagledava dublje strukture oka: očni nerv, žutu mrlju i mrežnjaču.
Nakon kompletnog pregleda lekar postavlja dijagnozu ili se odlučuje za dopunsku dijagnostiku (OCT i sl.) gde je to potrebno, propisuje terapiju ili vidnu korekciju i odgovara na sva pitanja pacijenta.

Najčešće mane vida
Provera vidne oštrine je jedan od prvih koraka kompletnog pregleda i otkriva refraktivne mane vida — stanja koja se u velikoj većini slučajeva uspešno koriguju naočarima, kontaktnim sočivima ili, u odgovarajućim slučajevima, hirurški.
Kratkovidost (miopija)
Udaljeni predmeti deluju zamagljeno, dok se blizu vidi jasno. Najčešće se ispoljava u detinjstvu i adolescenciji i koriguje naočarima, kontaktnim sočivima ili laserskom hirurgijom.
Dalekovidost (hiperopija)
Otežano fokusiranje na blizim predmetima, a u izraženijim slučajevima i na daljinu. Može uzrokovati zamor očiju i glavobolju pri dužem radu izbliza.
Astigmatizam
Nepravilan oblik rožnjače dovodi do zamućenog ili izobličenog vida na svim rastojanjima. Često se javlja zajedno sa kratkovidošću ili dalekovidošću.
Prezbiopija
Prirodni gubitak elastičnosti sočiva sa godinama, obično posle 40-45. godine — otežava se čitanje i rad izbliza, čak i kod osoba koje ranije nisu nosile naočare.
Šta je OCT?
OCT (optička koherentna tomografija) je deo dopunske dijagnostike pregleda oka — aparat kojim se u visokoj rezoluciji skenira očno dno. Pregled traje par minuta, potpuno je bezbedan, komforan i bez direktnog kontakta sa okom. Pacijent gleda u tačku na aparatu dok aparat emituje svetlost i meri njeno odbijanje.
Na osnovu toga dobija se 3D slika očnog dna visoke rezolucije, kao i brojčani parametri debljine delova očnog dna, koji omogućavaju detaljno sagledavanje postojećih promena — za pregled žute mrlje, očnog nerva i krvnih sudova. Ovo snimanje je neizostavni deo dijagnostike i praćenja bolesti kao što su senilna degeneracija žute mrlje, glaukom i drugi poremećaji očnog nerva.
Kako se pripremiti za pregled?
Kako bi omogućili oftalmologu da što efikasnije izvrši pregled, potrebno je poneti:
- raniju medicinsku dokumentaciju,
- naočare ili kontaktna sočiva koje nosite,
- spisak lekova koje trenutno uzimate.
Koliko traje pregled?
Kompletan oftalmološki pregled traje 30-60 minuta, u zavisnosti od specifičnosti pregleda i potrebe za dopunskom dijagnostikom.
Kada se javiti na pregled kod oftalmologa?
Na pregled je potrebno javiti se ukoliko primetite neki od sledećih simptoma:
- Oslabljen — zamagljen vid (nagli pad vida ili postepen),
- Slabiji vid na blizinu,
- Slabiji vid noću,
- Crvenilo oka ili očnih kapaka,
- Bol u oku,
- Iritacija oka u vidu žuljanja, svraba, peckanja i pojačanog suzenja,
- Česte glavobolje,
- Pojava zablještanja, sevanja, mušica, mreže i sličnih senzacija u vidnom polju.
Da li je potrebno ići na preventivan pregled?
Odsustvo tegoba ne znači i odsustvo bolesti. Preventivnim pregledom oka može se dijagnostikovati očno oboljenje, ali i sistemske bolesti koje se manifestuju na oku. Pregled očnog pritiska preporučuje se svakoj osobi koja navrši 40 godina, kako bi se detektovao glaukom — tihi ubica vida — dok oštećenje još nije uznapredovalo.
Najčešće nakon 45. godine počinje da slabi vid na blizinu, pa je to pravo vreme za proveru vida i adekvatne naočare za čitanje. Nakon 60. godine potreban je redovan godišnji pregled radi detekcije bolesti koje se javljaju u kasnijem životnom dobu (katarakta, senilna degeneracija žute mrlje).
Jedino mesto na našem telu gde direktno vidimo krvne sudove je očno dno — njihovo stanje ukazuje na stanje krvnih sudova u čitavom telu. Oftalmološkim pregledom se tako mogu dijagnostikovati i pratiti sistemske bolesti poput povišenog krvnog pritiska, povišenih masti u krvi i šećerne bolesti.
Poruka oftalmologa
Vrlo je važno ozbiljno shvatiti simptome bolesti oka, pogotovu ako su nastali odjednom, i javiti se oftalmologu. Bolesti koje polako dovode do oštećenja (glaukom, dijabetes, hipertenzija) dugo ne predstavljaju akutni problem, zbog čega se pregled nepotrebno odlaže — zato je važno redovno se javljati na preventivne i kontrolne preglede.
Zakažite pregled