Šta podrazumeva kompletan oftalmološki pregled?
Oftalmološki pregled predstavlja važan deo brige o Vašem zdravlju. Preko čula vida čovek prima oko 80% nadražaja iz spoljašnje sredine, te funkcija vida igra jednu od ključnih uloga u kvalitetu života.
Kao i svaki pregled lekara, oftalmološki pregled počinje uzimanjem anamneze, odnosno razgovorom sa pacijentom o razlogu dolaska na pregled, trenutnim i ranijim simptomima, ranijim operacijama i bolestima oka, kao i postojanju sistemskih bolesti i sličnih tegoba kod članova porodice.
Nakon toga oftalmolog će proveriti položaj i pokretljivost očnih jabučica, vidnu oštrinu (čitanje simbola na daljinu i blizinu) i pregledati prednji segment oka na biomikroskopu (špalt lampi) pod raznim uvećanjima.
Takođe, merenje očnog pritiska je sastavni deo kompletnog oftalmološkog pregleda gde će lekar nakon ukapavanja anestetika i boje izvršiti bezbolno merenje očnog pritiska.
Da bi se potpuno sagledao zadnji segment oka, tj. očno dno, potrebno je ukapati kapi za širenje zenica i sačekati 15-20 minuta da se zenice potpuno prošire. Nakon širenja zenica očekujte da će vam se vid na blizinu mutiti narednih par sati. Preporuka je da obezbedite prevoz nakon pregleda. Oftalmolog će potom sagledati dublje strukture oka, očni nerv, žutu mrlju i mrežnjaču pacijenta.
Nakon kompletnog pregleda lekar će postaviti dijagnozu ili se odlučiti za dopusnku dijagnostiku u slučajevima gde je to potrebno.
Pregled počinje i završava razgovorom u kojem će lekar dati potrebnu terapiju, prepisati vidnu korekciju (naočare ili kontaktna sočiva), objasniti pacijentu prirodu bolesti i dati savet, kao i odgovoriti na sva pitanja pacijenta.
Kako se pripremiti za oftalmološki pregled?
Kako bi omogućili Vašem oftalmologu da što efikasnije izvrši pregled, potrebno je poneti:
- raniju medicinsku dokumentaciju,
- naočare ili kontaktna sočiva koje nosite,
- spisak lekova koje trenutno uzimate.
Koliko najčešće traje oftalmološki pregled?
Kompletan oftalmološki pregled traje 30-60 minuta, u zavisnosti od specifičnosti pregleda i potrebe za dopunskom dijagnostikom.
Kada se javiti na pregled kod oftalmologa?
Na pregled kod oftalmologa potrebno je da se javite ukoliko primetite neki od sledećih simptoma:
- Oslabljen – zamagljen vid (nagli pad vida ili postepen),
- Slabiji vid na blizinu.
- Slabiji vid noću.
- Crvenilo oka ili očnih kapaka.
- Bol u oku.
- Iritacija oka u vidu žuljanja, svraba, peckanja i pojačanog suzenja.
- Česte glavobolje.
- Pojava zablještanja, sevanja, mušica, mreže i sličnih senzacija u vidnom polju.
Da li je potrebno ići na preventivan oftalmološki pregled?
Odsustvo tegoba ne znači i odsustvo bolesti. Preventivnim pregledom oka može se dijagnostikovati očno oboljenje, ali i sistemske bolesti koje se manifestuju na oku.
Pregled očnog pritiska preporučuje se svakoj osobi koja navrši 40 godina kako bi se detektovao glaukom koji je tihi ubica vida dok oštećenje još nije uznapredovalo.
Najčešće nakon 45te godine života počinje da slabi vid na blizinu, tako da je tada pravo vreme da proverite vid na blizinu i dobijete adekvatne naočare za čitanje.
Nakon 60te godine potreban je redovni godišnji oftalmološki pregled kako bi se detektovale bolesti koje se javljaju u kasnijem životnom dobu (katarakta, senilna degeneracija žute mrlje).
Jedino mesto na našem telu gde direktno vidimo krvne sudove je očno dno. Stanje na krvnim sudovima oka ukazuje na stanje krvnih sudova u čitavom telu, tako da se oftalmološkim pregledom mogu dijagnostikovati i pratiti sistemske bolesti kao na primer povišen krvni pritisak, masti u krvi i šećerna bolest.
Poruka oftalmologa:
Vrlo je važno ozbiljno shvatiti simptome bolesti oka, pogotovu ako su nastali odjednom, i javiti se oftalmologu.
Takođe, veliki zdravstveni problem predstavljaju bolesti koje polako dovode do oštećenja (glaukom, dijabetes, hipertenzija) i dok ne uznapreduju ne predstavljaju akutni problem pacijentu, te se iz tog razloga pregled ili kontrola nepotrebno odlaže. Stoga je važno shvatiti prirodu tih bolesti i javiti se na preventivne i kontrolne preglede oftalmologa.